Tag arhiva: linkovi

Biti sretan težnja je svakog čovjeka koja se često povezuje s materijalnim blagostanjem i udobnosti. No, osnovno obilježje istinske sreće je nutarnji mir koji proizlazi iz usklađenosti naših materijalnih i duhovnih potreba te oslanjanja na ono trajno, na ono što potiče u nama stabilnu i trajnu sreću.

Retorika, umjetnost lijepog i pravilnog govornog izražavanja, od antičke Grčke do kraja XIX. stoljeća bila je sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kad se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane i manipuliranja.

Ideja o Zemlji kao živom planetu prisutna je tijekom gotovo čitave povije­sti čovječanstva. James Lovelock, engleski kemičar iz XX. stoljeća, djelomično oživljava drevne zamisli u tzv. teoriji o Geji koja opisuje Zemlju kao oblik života koji upravlja samim sobom i nalazi se u aktivnom uzajamnom odnosu s bićima koja na njoj žive.

Filozof, humanist, psihoanalitičar i socijalni psiholog, Erich Pinchas Fromm, bio je jedan od vodećih umova svog vremena. Pisao je o ljubavi, slobodi, religiji, ekonomskim i političkim sustavima, destrukciji, socijalizmu, pa i zen-budizmu. ”Najveća čovjekova zadaća u životu je roditi samoga sebe”, mišljenja je Fromm. “Ljubav je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije.”

Kalendari i satovi nam gotovo savršeno mjere vrijeme, ali znamo li zapravo što je vrijeme? Obično ga doživljavamo kao kontinuum, nešto što teče, nezadrživo dolazi i nepovratno nestaje... No, ništa u prirodi ne ide linearno u beskonačnost, sve kruži: od elektrona do planeta i cijelih svemirskih sustava koji se gibaju oko svog središta, a toj je zakonitosti podložno i vrijeme. Sve velike tradicije čovječanstva naglašavaju cikličnost vremena i prenose učenje o vremenskim ciklusima, krugovima vremena unutar kojih se očituju svi aspekti jedne stvarnosti.

Zen, jedinstven sustav učenja i discipline unutar budizma, nerazdvojan je od japanske tradicije. No prelazak zena iz Kine nije išao glatko; tek je četvrti pokušaj urodio plodom! U Japanu danas postoji trinaest zen budističkih škola s brojnim hramovima, svećeničkim redovima i različitim učenjima.

Svi pokušaji racionalnog određivanja zena ne daju nikakvu konačnu definiciju. To je zato što se zen ne prenosi riječima, već izravno, s učitelja na učenika, a temeljno je važno osobno proživljeno iskustvo. Sve što učitelj može učiniti jest ukazati na put, a ostatak mora prepustiti učenikovom osobnom iskustvu.

Majanska je kultura, kao i ostale stare kulture Srednje Amerike, nakon španjolskog pokoravanja pala u zaborav. Otkrivanje iznimnih vrijednosti i dosega te kulture traje od kraja XIX. stoljeća do danas. Ostaci gradova, veličanstvenih hramova i piramida, spomenika bogate ornamentike, te osobito njihov kalendar i praćenje astronomskih pojava, svrstavaju je u red velikih civilizacija poput egipatske ili mezopotamske.

Yaron Barzilay, voditelj kulturne udruge Nova Akropola u Indiji, razgovarao je s Gesheom Lhakdorom, ravnateljem knjižnice i središnjeg arhiva Njegove Svetosti Dalaj Lame, o trenutnoj situaciji u svijetu. Gledano očima tibetanskog budizma, sve je u prirodi međusobno povezano te bismo trebali razvijati suosjećanje prema svim osjetilnim bićima jer, u konačnici, svi želimo biti sretni.

Filozofiju obično vežemo uz staru Grčku, no njezini najveći filozofi, poput Pitagore i Platona, učili su od egipatskih mudraca i divili se njihovim dubokim znanjima. Egipatska filozofija bila je učenje o tome kako živjeti i kako umrijeti, te je podrazumijevala izrazito praktičnu primjenu znanja: uređenje i harmonizaciju čovjekova života te purifikaciju čovjekove nutrine, kako bi njegovo srce postalo lagano poput pera božice kozmičkog reda i pravde Maat.