Tag arhiva: linkovi

Da bismo rasli, išli naprijed, potrebno je odlučiti to učiniti. Djelovanju koje potiče rast trebamo posvetiti najviše voljne pažnje. Voljna pažnja je poput velikog snopa svjetlosti koji osvjetljava tamne kuteve svijesti, unosi red i jasnoću u njen sadržaj i koja nam omogućuje da se bolje upoznamo.

Labirint je jedan od drevnih univerzalnih simbola puta ka središtu koji nalazimo u većini kultura na svim stranama svijeta. Zapadna ga civilizacija najbolje poznaje zahvaljujući kretskom labirintu iz antičkog mita o Tezeju, Minotauru i Arijadni. No, ovaj simbol u obliku građevina, kamenih labirinata te crteža i reljefa susrećemo i u Egiptu, Indiji, Meksiku, Irskoj, Skandinaviji i Rimu.

Često nas na novi početak prisile okolnosti i on započinje bolno, na ruševinama onoga što se činilo čvrstim i na čemu smo temeljili planove za budućnost. Početi iznova znači moći pogledati istini u oči i priznati sebi da smo dugo živjeli u iluzijama. Za to je potreban ne samo nov način mišljenja, nego i nov način života.

Neriješeni problemi, nejasni i neraščišćeni odnosi, unutarnja proturječja, nagomilane obveze i rutina s vremenom se mogu pretvoriti u močvaru koja nas zarobljava i guši. Tada je potrebno znati početi iznova, izaći iz močvare ne osvrćući se unatrag, presjeći ono što nas je stjeralo u tjesnac.

Svaka je kriza točka preokreta koja traži ponovno sagledavanje postojećeg stanja. Kriza odgoja i obrazovanja odraz je krize zapadne civilizacije i traži propitivanje svrhe odgoja i obrazovanja, razumijevanja povijesti i kulture te vizije budućnosti.

Početak naše civilizacije određen je prema prvim pisanim tragovima kojima je čovjek nastojao izraziti sebe kao ljudsko biće. Iako se danas sve češće govori o važnosti informatičke pismenosti, važno je upozoriti da jedna petina svjetskog stanovništva još uvijek ne zna čitati ni pisati.

Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.

“ ... Zbog toga je majka svega dobroga mudrost, od ljubavi prema kojoj je u Grčkoj dobila ime filozofija, a od koje besmrtni bogovi nisu ljudskom životu dali ništa bogatije, ništa plodnije, ništa odličnije. Jedino nas je ona naučila ono što je najteže: da spo­znamo sami sebe ...”

Suradnja kao novi koncept rada u poduzetništvu nastao je u SAD-u početkom ovog stoljeća. Podrazumijeva okupljanje i povezivanje ljudi radi udruživanja znanja i vještina, što potiče kreativnost i inovativnost. Svaki suradnik osvještava svoje vrijednosti i ograničenja, dok je u prvom planu zajednički doprinos ostvarenju projekta. Ovaj moderni koncept na tragu je Platonova ideala države u kojoj svaki čovjek treba raditi ono što najbolje odgovara njegovoj prirodi jer tako najbolje doprinosi vlastitoj dobrobiti i sreći zajednice.

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.