Tag arhiva: linkovi

“ ... Zbog toga je majka svega dobroga mudrost, od ljubavi prema kojoj je u Grčkoj dobila ime filozofija, a od koje besmrtni bogovi nisu ljudskom životu dali ništa bogatije, ništa plodnije, ništa odličnije. Jedino nas je ona naučila ono što je najteže: da spo­znamo sami sebe ...”

Suradnja kao novi koncept rada u poduzetništvu nastao je u SAD-u početkom ovog stoljeća. Podrazumijeva okupljanje i povezivanje ljudi radi udruživanja znanja i vještina, što potiče kreativnost i inovativnost. Svaki suradnik osvještava svoje vrijednosti i ograničenja, dok je u prvom planu zajednički doprinos ostvarenju projekta. Ovaj moderni koncept na tragu je Platonova ideala države u kojoj svaki čovjek treba raditi ono što najbolje odgovara njegovoj prirodi jer tako najbolje doprinosi vlastitoj dobrobiti i sreći zajednice.

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

Pitamo li se kako ispuniti život i kako ga ispravno živjeti, dobro je podsjetiti da život ima smisao koji daleko nadilazi fizičko preživljavanje i udovoljavanje prohtjevima tijela, nastojanje da se stekne ugled u društvu, bogatstvo… Za filozofa život je škola u kojoj sve ima svoje zašto i kako: tijelo, osjećaji i misli trebaju služiti kao oruđa za nadvladavanje iskušenja na putu; vrijeme je veliki učitelj, a nutarnji ja učenik koji prikuplja iskustva pomoću kojih se usavršava. Vanjske okolnosti osiguravaju odgovarajući okvir za naš razvoj, ali nisu presudne jer filozof je gospodar svoje vlastite sudbine.

Mjesec, Zemljin prirodni satelit i nama najbliže nebesko tijelo, uvijek je istim licem okrenut prema Zemlji. Na svom putu oko Zemlje Mjesec pokazuje četiri mijene. Vrijeme mjereno Mjesečevim mijenama u tijesnoj je vezi sa stvarnošću života i prirodom, plimom i osekom, kišom, sjetvom i žetvom te s godišnjim proslavama.

Nalazimo se na vratima ljeta koje je sinonim za godišnji odmor. No ne treba se odmoriti samo tijelo, već i duša. Zato je ljeto i prilika da se na miru ponovo zapitamo: tko sam, odakle dolazim, kamo idem? U zreloj jasnoći ljeta nalaze se odgovori koje nam tamna tišina zime ne dopušta nazrijeti.

Zdrav duh u zdravom tijelu ili U zdravom tijelu zdravi duh? Suvremeni kult tijela u prvi plan stavlja zdravo tijelo. Čovjek je sve više rob tijela i njegovih potreba, dok plamen njegova duha tek što tinja. Filozofski gledano, tijelo je fizičko boravište ljudskog duha od rođenja do smrti. Antički su filozofi govorili da prednost treba dati duhu jer zdrav duh harmonizira sve aspekte ljudskog bića i zato je važno promicati zdrav duh u zdravom tijelu!

U šetnji prirodom možemo sresti mnoge, na prvi pogled neugledne biljke, ili one od kojih ljudi zaziru zbog nekog neugodnog svojstva, ali koje imaju izuzetnu ljekovitu snagu. ...

Je li umjetnost čisto stvaralaštvo ili umijeće oponašanja? Odgovor je: i jedno i drugo. Jer ne postoji ništa što nije dio prirode, a stvaranje se temelji na sposobnosti kombiniranja postojećih elemenata. No, stvarna umjetnost podrazumijeva i buđenje nutarnjeg oka, stavlja umjetnika u doticaj s onim nevidljivim, uslijed čega njegova djela zrače magičnom snagom uzvišene ljepote koja pokreće dušu.

Renesansa nije povratak u prošlost, ona je povratak antičkim vrijednostima. Ona je izvor humanističke misli. Čovjek renesanse je čovjek tradicije, nasljednik duhovne baštine koji ponovno objedinjuje različite pravce misli.