Članci

Posvećivanje pažnje lijepom ponašanju danas se često povezuje s minulim vremenom života na dvoru ili s građanskim salonima. Bacon u ovom eseju govori o prednostima lijepog ponašanja koje doprinosi ugledu. Naglašava vrijednost prirodnosti i jednostavnosti u odnosu prema izvještačenosti i pretjeranim formalnostima te zaključuje da je čovjeku odmjereno i dostojanstveno ponašanje poput stalne pismene preporuke.

Naše moderno tehnološko doba nametnulo je potrebu za preispitivanjem i promjenom odgojnog i obrazovnog sustava. Ukrajinski filozof Sergej Borisovič Krimski ukazuje na hermeneutiku i etiku kao temelje novoga sustava koji trebamo izgraditi kroz komparativan pristup, praktičnost, kreativnost i jasnoću. Umjesto učenja informacija napamet, hermeneutika poučava razumijevanju smisla te humanizaciji ili etizaciji znanja.

Dijalog je jedno od umijeća kojemu se posvećivalo puno pažnje u filozofskim školama. U odlomku koji prenosimo Francis Bacon nas podsjeća na odlike dobrog sugovornika, kao što su uljudnost, poštovanje sugovornika, obazrivost, poznavanje onoga o čemu se govori. Razgovor može puno toga reći o nama, ne samo onime što govorimo, nego i načinom na koji govorimo.

Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.

Ne postoji metoda za pronalaženje sreće jer ljudska su bića vrlo različita pa je takva i potraga za srećom. Ona koju možemo pronaći u izvanjskom svijetu kratkog je vijeka. Stabilna i trajna sreća unutarnje je stanje mira koje ovisi o nama samima, a potječe od usklađenosti naših duhovnih i materijalnih potreba. Put prema sreći povezan je s djelovanjem i evolucijom koji imaju nutarnje usmjerenje.

U svijetu uzdrmanih vrijednosti čini se da zapravo ne znamo što je za nas dobro. Da bismo znali što je dobro, važno je imati vlastiti nutarnji kompas koji se ravna prema moralnim vrijednostima. Tada ćemo znati da je dobro ono što je dobro za sve nas, a ne samo za nekolicinu, te da je dobro ono što nas čini sretnijima na trajniji način.

Filozof i psihoanalitičar Erich Fromm u svojim knjigama, a prije svega u knjizi Zdravo društvo, bavi se problemom zdravlja suvremenog društva koje obilježava duboka otuđenost i u kojem zabrinjavajuće raste broj onih koji se odaju različitim ovisnostima, pate od tjeskobe i depresije, itd. Problem je izraženiji u bogatijim nego u siromašnijim društvima. Čovjek nije sretan jer suvremeno potrošačko društvo zanemaruje i zapostavlja temeljnu ljudsku potrebu za smislom te onim što nadilazi ono prolazno i nadahnjuje ga, kao i težnju da to dosegne.

Imati ili biti jedno je od djela Ericha Fromma u kojem govori o dvije temeljne tendencije prisutne u ljudskim karakterima, pa tako i u društvima: imati ili posjedovati, što je vezano uz nagon za opstanak te biti, što podrazumijeva okretanje razvoju onog najboljeg ljudskog u nama. Pritom je važno imati na umu da biti može napredovati samo ukoliko smanjujemo imati.

Kod svih starih naroda susrećemo mitove o potopu iste okosnice: zbog narušenog sklada Bog šalje poplavu, čime označava kraj jedne epohe čovječanstva te početak nove. Kataklizme periodično pogađaju Zemlju, a one pradavne upletene su u mitove. Platon piše o Atlantidi, otoku "iza Heraklovih stupova", koji je kataklizmičkim potresima i poplavama potonuo u more. Potop ima korektivnu ulogu, on vraća univerzumu izgubljenu ravnotežu, a u simboličkom ključu govori nam o kraju jednog vremenskog ciklusa i početku novoga.

Suprotno modernim uvjerenjima da je mit samo priča koju je suvremeni čovjek nadišao, popularnost Ratova zvijezda, Gospodara prstenova, Harry Pottera, Matrixa samo potvrđuje da mitovi i dalje nadahnjuju ljude i podučavaju ih kako se nositi sa životnim kušnjama.