Kelti, skupina naroda koja je imala zajedničku jezičnu, umjetničku i kulturnu tradiciju, pojavila se u središnjoj Europi oko 800. g. pr. Kr. i u njoj ostavila neizbrisiv trag. Njihova ostavština …

Kelti, skupina naroda koja je imala zajedničku jezičnu, umjetničku i kulturnu tradiciju, pojavila se u središnjoj Europi oko 800. g. pr. Kr. i u njoj ostavila neizbrisiv trag. Njihova ostavština …

Kelti, skupina naroda koja je imala zajedničku jezičnu, umjetničku i kulturnu tradiciju, pojavila se u središnjoj Europi oko 800. g. pr. Kr. i u njoj ostavila neizbrisiv trag. Njihova ostavština …

Kelti, skupina naroda koja je imala zajedničku jezičnu, umjetničku i kulturnu tradiciju, pojavila se u središnjoj Europi oko 800. g. pr. Kr. i u njoj ostavila neizbrisiv trag. Njihova ostavština …

Kelti, skupina naroda koja je imala zajedničku jezičnu, umjetničku i kulturnu tradiciju, pojavila se u središnjoj Europi oko 800. g. pr. Kr. i u njoj ostavila neizbrisiv trag. Njihova ostavština …

Održano 24. veljače 2020. U Novoj Akropoli u Varaždinu, održano je predavanje “Imati ili biti”, inspirirano istoimenim djelom filozofa i psihoanalitičara Ericha Fromma. Erich Fromm, kao kritičar potrošačkog društva, govori …

Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.

Što je to čovjek svih kultura i epoha nalazio u naizgled nestvarnim likovima i događajima mita? Zašto je imao potrebu stvoriti takav niz čudesnih simboličkih slika o nepobjedivim junacima i …

Ne postoji metoda za pronalaženje sreće jer ljudska su bića vrlo različita pa je takva i potraga za srećom. Ona koju možemo pronaći u izvanjskom svijetu kratkog je vijeka. Stabilna i trajna sreća unutarnje je stanje mira koje ovisi o nama samima, a potječe od usklađenosti naših duhovnih i materijalnih potreba. Put prema sreći povezan je s djelovanjem i evolucijom koji imaju nutarnje usmjerenje.

U svijetu uzdrmanih vrijednosti čini se da zapravo ne znamo što je za nas dobro. Da bismo znali što je dobro, važno je imati vlastiti nutarnji kompas koji se ravna prema moralnim vrijednostima. Tada ćemo znati da je dobro ono što je dobro za sve nas, a ne samo za nekolicinu, te da je dobro ono što nas čini sretnijima na trajniji način.