Članci

Dobro je poznato da naše misli, osjećaji, stavovi i izbori utječu na nas i na druge. No, iako znamo da nešto nije dobro i da to ne bismo trebali činiti, kolektivno i individualno vrlo je teško primijeniti ono što znamo. U procjepu smo između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih interesa. Kako bismo premostili jaz između znanja i djelovanja, filozofija savjetuje usklađivanje glave, srca i ruku, odnosno vladanje sobom.

Lako zapadamo u rutinu, kada nam se svijest i pažnja uspavaju, a jedno od sredstava buđenja su putovanja. Tada u susretu s novim krajolicima i ljudima širom otvorenih očiju promatramo sve oko sebe. Putovanjima širimo vidike, ona nam nude odmak i odmor od svakodnevnice i problema, kao i priliku da se osvrnemo na vlastiti životni put i našu ljudsku zadaću. No, rimski stoik Seneka poručuje da ne moramo mijenjati okruženje, svježinu pogleda možemo postići ovladavanjem umijeća svakodnevne obnove.

Istaknuto obilježje modernog društva je i razvoj brojnih organizacija. Čovjek pronalazi okrilje u okviru različitih organizacija osnovanih radi stvaranja dobara i usluga, kao i ostvarivanja raznovrsnih ciljeva, dok njegov humanitet pada u drugi plan. Dok se okružujemo pogodnostima i stvarima koje organizacije pružaju, interes za drugog čovjeka postaje sve slabiji. No, upravo je ljudski interes nužan za njegovanje međuljudskih odnosa kao vezivnog tkiva i spasonosnog lijeka za prevladavanje razjedinjenosti modernog svijeta.

Živimo u eri komunikacija u kojoj se komunikacijska sredstva neprestano umnožavaju. Istovremeno je uočljiv i proturječan fenomen: rastuće udaljavanje, sve manje i sve teže komuniciranje. Prevladava brza, kratka razmjena informacija uz osiromašivanje jezika. Nedostaje živi razgovor za koji je potrebno znati slušati i znati govoriti. Dobar razgovor je poput glazbenog umijeća u kojem se instrumenti usklađuju i stvaraju suzvučje, što omogućuje razmjenu misli i osjećaja i utire put prema harmoničnim međuljudskim odnosima.

Mir i dobra volja su riječi posebno vezane za božićno vrijeme koje budi duh zajedništva. Mir je neodvojiv od dobre volje jer se nalazi samo u srcu ispunjenom dobrom voljom. Ona znači željeti drugom ono što želimo sami sebi – dobrostanje i sreću. Onaj u čijem se srcu ustalila dobra volja i ljubav doživljava druge ljude kao svoju braću jer uviđa da su svi životi izrazi jednog, božanskog života. Rođenje te svijesti o jedinstvu simboličko je rođenje Krista u svakome od nas.

Čovjek je oduvijek tražio odgovore na određena pitanja koja su bila jednako važna ljudima nekada i nama danas: Tko sam? Odakle dolazim? Kamo idem? Tako su stečene određene spoznaje iz životnih iskustava ljudi različitih kultura i civilizacija prošlosti, koje čine zajedničku baštinu čovječanstva prirodne ili bezvremene filozofije.

Čovjek je oduvijek tražio odgovore na određena pitanja koja su bila jednako važna ljudima nekada i nama danas: Tko sam? Odakle dolazim? Kamo idem? Tako su stečene određene spoznaje iz životnih iskustava ljudi različitih kultura i civilizacija prošlosti, koje čine zajedničku baštinu čovječanstva prirodne ili bezvremene filozofije.

Što je dobro, pravedno, lijepo itd., pitanja su s kojima je Sokrat suočavao svoje sugrađane te im dijalektičkim putem pomagao doći do ispravnih spoznaja. Platon razrađuje dijalektiku u stupnjevit put traženja istine koji čovjeka usmjerava prema ideji dobra. Put počinje priznavanjem neznanja te vodi preko oslobađanja od površnog mnijenja do konačnog razumijevanja stvari i odnosa. Uz upitne kriterije današnjice koji nesvjesno upravljaju našim odabirima, potrebno je oživjeti dijalektiku koja unosi misaoni red i vraća nas trajnim vrijednostima.

Latinska krilatica Carpe diem pripisuje se rimskom pjesniku Horaciju. Ovim dvjema riječima doslovnog značenja Iskoristi dan pridodavana su mnoga značenja, u skladu s duhom različitih vremena i mentaliteta. U filozofskom smislu, to je poziv na usmjeravanje svijesti na ono što imamo ovdje i sada, da prepoznamo mogućnosti koje nam pruža sadašnjost, ali i poteškoće koje moramo nadvladati.

Wakan Tanka, Veliki Duh, u svim je stvarima: on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh naš je otac, a Zemlja je naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona nam vraća.