Filozofija kao način života 🗓 🗺

Svi smo različiti, imamo različite karaktere i interese, živimo i djelujemo na drugačiji način i zbog toga su nam i iskustva drugačija… Ipak, dijelimo istovjetnu ljudsku prirodu, zahvaljujući kojoj imamo mogućnost da se razumijemo i ostvarujemo skladan suživot unatoč različitostima.

Prijateljstvo, ljubav, sreća, sloboda, neke su od temeljnih humanih potreba. Veliki antički filozofi svojim su životnim primjerima pokazali kako ostvarivati i produbljivati ove bezvremene, dragocjene ljudske vrijednosti.

Pitagorino prijateljstvo

Danas se prijateljstvom nazivaju najrazličitiji odnosi. Nekima su prijatelji potrebni samo iz koristoljubivosti, bilo materijalne ili emocionalne. Drugima su prijatelji oni s kojima dijele iste ideje i stavove… Međutim, mudri Pitagora daje ovom odnosu puno dublju dimenziju: Prijateljstvo je veza između dvije duše koje su pune vrlina.

Platonova ljubav

Ljudskoj je prirodi svojstveno traganje za ljubavlju. Platon nas uči da postoje stupnjevi ljubavi, a što više njih savladamo to se više približavamo velikom jedinstvu, sa sobom, s drugima i sa svijetom koji nas okružuje.

Prvi stupanj je ljubav prema lijepim tijelima. Potrebno je uvidjeti da tijela nisu lijepa sama po sebi, već manje ili više sudjeluju u ljepoti posredstvom simetrije i proporcija, te da je ljepota nematerijalna…

Drugi stupanj je ljubav prema ljepoti duše. Ona je iznad tjelesne ljepote, jer ukoliko netko posjeduje lijepu dušu, ona će zasjeniti tjelesne manjkavosti. Moralne vrijednosti i djelovanje su ono što dušu čini lijepom…

Treći stupanj je ljubav prema mudrosti. Ona polazi od ljubavi prema pojedinačnim spoznajama, pjesništvu, umjetnosti, znanosti, teologiji, itd. Svaka od njih sadrži istu bit, a samo su različiti izrazi vječnih i nepromjenjivih ideja.

Epikurova sreća

Svi želimo biti sretni. Iako nam je to stanje dobro poznato, ne znamo kako ga postići i održati trajnim. Postoje različiti oblici zadovoljstva, ali čine li nas oni stvarno sretnima? Epikur se pita: kakva je to sreća dostojna čovjeka? Odgovor na ovo pitanje, smatra Epikur, najbolje je potražiti u nutrini čovjeka.

„Bogatstvo se ne mjeri materijalnim vrijednostima koje čovjek posjeduje, već čašću koju je stekao.“

„Mirna i vedra osoba čini mirnim i vedrim sebe i druge.“

Epiktetova sloboda

Svi sanjamo o slobodi, ali ona nam stalno izmiče. Za čim zapravo tragamo? Za slobodom od vlastitih ograničenja ili samo želimo zaobići pravila, izbjegavati obaveze i “raditi samo ono što nam se sviđa”? Ako bismo zajedno s Epiktetom tragali za odgovorima, ovaj stoik bi savjetovao:

Ima stvari kojima smo dorasli, a neke pak ne ovise o nama. Naša uvjerenja ovise o nama; i naše pobude, želje i ono od čega zaziremo – ukratko, sve ono što je naše vlastito djelo. Naša tijela ne ovise o nama, a niti ono što posjedujemo, po čemu smo poznati, za što odgovaramo pred javnošću, ili drugim riječima, sve što nije naše vlastito djelo. Ono što ovisi o nama, po svojoj je prirodi slobodno, neometano i nesputano; ono što o nama ne ovisi, jest slabo, podjarmljeno, zapreteno, ne pripada nam.