Tag arhiva: linkovi

Erich Fromm – Imati ili biti?

erich-fromm-imati-ili-biti

Imati ili biti jedno je od djela Ericha Fromma u kojem govori o dvije temeljne tendencije prisutne u ljudskim karakterima, pa tako i u društvima: imati ili posjedovati, što je vezano uz nagon za opstanak te biti, što podrazumijeva okretanje razvoju onog najboljeg ljudskog u nama. Pritom je važno imati na umu da biti može napredovati samo ukoliko smanjujemo imati.

Više »

Kako je Zen stigao u Japan?

Eiheiji-Zen-Temple

Zen, jedinstven sustav učenja i discipline unutar budizma, nerazdvojan je od japanske tradicije. No prelazak zena iz Kine nije išao glatko; tek je četvrti pokušaj urodio plodom! U Japanu danas postoji trinaest zen budističkih škola s brojnim hramovima, svećeničkim redovima i različitim učenjima.

Više »

Zen – umijeće življenja

Buddhist-monk

Svi pokušaji racionalnog određivanja zena ne daju nikakvu konačnu definiciju. To je zato što se zen ne prenosi riječima, već izravno, s učitelja na učenika, a temeljno je važno osobno proživljeno iskustvo. Sve što učitelj može učiniti jest ukazati na put, a ostatak mora prepustiti učenikovom osobnom iskustvu.

Više »

Putovanje kroz vrijeme Maya

putovanje-kroz-vrijeme-maya

Majanska je kultura, kao i ostale stare kulture Srednje Amerike, nakon španjolskog pokoravanja pala u zaborav. Otkrivanje iznimnih vrijednosti i dosega te kulture traje od kraja XIX. stoljeća do danas. Ostaci gradova, veličanstvenih hramova i piramida, spomenika bogate ornamentike, te osobito njihov kalendar i praćenje astronomskih pojava, svrstavaju je u red velikih civilizacija poput egipatske ili mezopotamske.

Više »

Razgovor s voditeljem Dalaj-Lamine knjižnice Gesheom Lhakdorom

geshe-lhakdor-voditelj-dalaj-lamine-knjiznice

Yaron Barzilay, voditelj kulturne udruge Nova Akropola u Indiji, razgovarao je s Gesheom Lhakdorom, ravnateljem knjižnice i središnjeg arhiva Njegove Svetosti Dalaj Lame, o trenutnoj situaciji u svijetu. Gledano očima tibetanskog budizma, sve je u prirodi međusobno povezano te bismo trebali razvijati suosjećanje prema svim osjetilnim bićima jer, u konačnici, svi želimo biti sretni.

Više »

Filozofija u drevnom Egiptu

egipatska-filozofija

Filozofiju obično vežemo uz staru Grčku, no njezini najveći filozofi, poput Pitagore i Platona, učili su od egipatskih mudraca i divili se njihovim dubokim znanjima. Egipatska filozofija bila je učenje o tome kako živjeti i kako umrijeti, te je podrazumijevala izrazito praktičnu primjenu znanja: uređenje i harmonizaciju čovjekova života te purifikaciju čovjekove nutrine, kako bi njegovo srce postalo lagano poput pera božice kozmičkog reda i pravde Maat.

Više »

U potrazi za jedinstvom

U potrazi za jedinstvom

Različite tradicije govore da je život jedan jedinstveni živi organizam i da je čovjek njegov odraz, univerzum u malom, vođen istim zakonima prirode, iako nismo toga svjesni. Dok proces stvaranja univerzuma predstavlja prijelaz iz jedinstva u mnoštvo, čovjekov razvoj ide obrnutim putem: iz mnoštva i odvojenosti prema jedinstvu života. Taj put nas vodi prema unutra i gore, simboliziran je usponom do vrha planine i piramide ili do središta mandale te je uspoređivan s kapi koja se vraća u ocean. Pronaći jedinstvo znači oživjeti skrivenu vezu između velikog i malog, kapi i oceana.

Više »

Potreba za dobrim ljudima

Marko Aurelije

Ovu potrebu isticao je Platon u svim svojim djelima, a dvadesetak stoljeća kasnije i Kant, jer za čovjeka nema većeg neprijatelja od drugog čovjeka ako je on loš, niti boljeg prijatelja i veće pomoći ako je on dobar.

Više »

Alkemijski put

ALKEMIJA_Str27

Alkemiju obično povezujemo sa srednjovjekovnim pokušajima dobivanja zlata, no u temeljima ove tradicionalne discipline je na­stojanje da sve nesavršeno transformira u savršeno, simbol čega u alkemiji je zlato. Alkemijski put izraz je duboke ljudske potrebe za povratkom u cjelovito, božansko stanje.

Više »

Paracelsus – Učenje iz knjige prirode

Paracelsus-ucenje-iz-prirode

Paracelsus, jedan od najvećih liječnika svih vremena, uzburkao je duhove XVI. stoljeća odbacivši stare medicinske autoritete. Isticao je da liječnik prvenstveno mora istraživati i učiti iz otvorene knjige prirode, a ne samo iz knjiga. Njegova medicina počiva na četiri stupa: filozofiji, astronomiji, alkemiji i etici. Zbog britkog jezika stekao je mnoge neprijatelje pa su ga proglašavali šarlatanom i zabranjivali mu tiskanje knjiga. U potrazi za znanjem proputovao je mnoge zemlje, liječio bogate i siromašne te mnoge beznadne slučajeve, ne tražeći ništa zauzvrat, čime je stekao besmrtnu slavu.

Više »